Svojim geografskim položajem Bosna i Hercegovina našla se u vrtlogu burnih historijskih događaja koji su protokom vremena oblikovali njen kulturni kōd čija je prepoznatljiva nota produkt preplitanja prastare ilirske s moćnim kulturama Istoka i Zapada.

Dolaskom austrougarske uprave dešavaju se velike promjene u oblasti urbanizma i arhitekture u Bosni i Hercegovini kroz susret dva kulturno-civilizacijska kruga, koje nisu nužno suprotstavljene kategorije već se međusobno dopunjavaju i nadograđuju.

Kontinuitet sahranjivanja kroz stoljeća: tumuli i gradine, nišani i bašluci.

Najreprezentativniji spomenici umjetničke produkcije na prostoru srednjovjekovne Bosne su stećci - nadgrobnici koji svjedoče o jedinstvenom kulturološkom i likovnom fenomenu unutar sepulkralnih praksi na evropskom i globalnom nivou.

Karakterističnu notu obrednoj praksi Bošnjaka muslimana daje tradicija posjećivanja dovištā.

Ne trebamo biti veliki stručnjaci da bismo mogli primijetiti da naše šume i livade kriju mnoge tragove iz prošlosti, a što nam jasno ukazuje na prilično dug kontinuitet života na ovim prostorima.

Srednji vijek iznjedrio je na našim prostorima prve oblike nišana iz rane faze zbog čega se na njima uočava snažna primjesa srednjovjekovne kulture.

Do pojave modernih tehničkih pomagala u poljoprivredi, ljudi su u potpunosti ovisili o ćudljivim silama prirode: Suncu, kiši i vjetru. Vrlo rano čovjek je shvatio da mu kvalitet života zavisi od Sunca te je, kako bi osigurao naklonost ovog dragocjenog nebeskog tijela, počeo Sunce smatrati božanstvom.

Iako se praksa izrade nišana u skladu sa društvenim statusom umrle osobe uvodi u upotrebu sredinom 17. stoljeća, jedna vrsta bosanskog nišana taj je značaj imala od svog ranog perioda. Riječ je o šehidskom nišanu koji je kroz prošlost mijenjao svoj izgled ali nikada nije mijenjao svoje značenje.

Jajce, Bosna i Hercegovina

Dvadesetak kilometara južno od Zvornika, iznad ušća rijeka Jadra i Drinjače, još i danas su vidljivi ruinirani ostaci srednjovjekovnog grada Kušlata i obnovljena džamija s drvenom munarom.

Kao zanimljiv primjer sinkretističkih elemenata u islamu u Bosni i Hercegovini, a koji su se najviše zadržali među narodom i u narodnim običajima i vjerovanjima, Muhamed Hadžijahić naveo je, početkom 1970-ih godina, primjer tzv. Kunovskog zapisa.

U jednoj od svojih pionirskih studija o historiji i kulturi islama na prostoru Bosne i Hercegovine, Muhamed Hadžijahić (1918-1986.) bavio se i manje istraženim fenomenima, a koji na zanimljiv način oslikavaju posebnosti svjetova bosanskog islama.

Poznato je da dolazak nove kulture sa sobom uvijek donosi određene promjene. Tako je dolazak osmanske uprave sa sobom donio promjene u svakodnevnom životu stanovnika ovih prostora.

I kad umre, čovjek ostaje društveno biće. Ništa manje ako je bio vjernik i aktivni član vjerničke zajednice.

Svi dubrovački plemići u mladosti su bili nestašni i neobuzdani, ali Stijepo Đurđević Giman (1579.-1732.) baš nije imao mjere.

Tradicionalnu islamsku arhitekturu u Bosni i Hercegovini snažno obilježava tradicija “bijeljenja zidova“, prvenstveno spoljašnjih, dok su unutrašnji obavezno bijeljeni u stambenoj arhitekturi, ali i sakralnoj, s izuzetkom najznačajnijih, uglavnom potkupolnih džamija.

Osmansko Carstvo bilo je posebno po mnogo čemu, između ostalog i po titulama velikodostojnika i službenika i načinu njihova rangiranja.

Značaj i utjecaj sufizma na prostoru Bosne i Hercegovine tokom osmanskog perioda bio je veoma snažan i izražen.

Sa srednjovjekovnim, osmanskim i austro-ugarskim slojevima