Lijepo u islamu je u samom središtu vjere, lijepim se razumijevaju i osjećaju Božija imena, lijepim se poima Allah, dž.š., i Njegova djela. Poslanik Muhammed, a.s., kaže: “Allah je lijep i voli ljepotu.“ Božija milost se zaslužuje lijepim djelima.

Za vrijeme osmanske vlasti u Bosni, Bosanskom sandžaku, zemlju su posjedovali spahije, begovi i age, kasnije i ulema i zanatlije u gradovima.

Za vrijeme vladavine sultana Sulejmana I Veličanstvenog, Rustem-paša je bio veliki vezir, a njegov brat Zaim Muhamed-beg Karađoz vladar osmanske provincije sa sjedištem u Mostaru.

Koski Mehmed-pašina džamija u Mostaru nalazi se u Starom gradu, na lijevoj obali Neretve, u neposrednoj blizini Starog mosta.

Kroz priču o Starom mostu u Mostaru moguće je sagledati kompletnu ljudsku civilizaciju. Od spajanja trgovačkih ruta, graditeljskog umjeća, težnje za ljepotom, destrukcije i ponovnog uzdizanja kao simbola kontinuiteta života u Bosni i Hercegovini.

Čini se čudnim da je jedan izuzetno vrijedan predmet umjetničke baštine Bosne i Hercegovine, poput banjalučke serdžade, desetinama godina bio skoro u potpunosti zaboravljen, čak do te mjere da se nije znalo pouzdano kako uopće izgleda.

Od vremena osnivanja, ili tačnije od prenošenja prijestolnice iz Rima 330. godine, Konstantinopolj je oduvijek plijenio pažnjom, bez obzira na to da li je pripadao rimsko-vizantijskoj ili osmanskoj civilizaciji.

Kurʼan se počeo zapisivati još za života Muhammeda, a.s., a poznato je da je već krajem 7. stoljeća u Medini postajala četvrt prepisivača Kurʼana.

Hadži hafiz Husein Rakim-efendija Islamović rođen je u Sarajevu 1839. godine i smatra se jednim od najznačajnijih bošnjačkih kaligrafa druge polovine 19. stoljeća.

Od svih formi i izraza, u osmanskoj umjetnosti pet je velikih: arhitektura, kaligrafija, iluminacija, minijatura i fajansne oslikane pločice.

Rustem-pašina džamija u Istanbulu predstavlja jednu od deset velikih bošnjačkih džamija u ovom gradu.

U svojim opisima “krasne varoši Taslidžeˮ turski putopisac Evlija Čelebija, koji je u tom gradu boravio 1664. godine, zabilježio je izuzetnu ljepotu arhitekture i unutrašnje dekoracije džamije Husein-paše Boljanića koja je, prema njemu, mogla izazvati zavist i najboljih perzijskih slikara minijature.

ʽAlī al-Šarīf al-Fagīnevī al-Qādirī al-Bosnawī (umro 1921. godine) jedan je od plodonosnijih bosanskohercegovačkih kaligrafa koji su djelovali potkraj 19. i početkom 20. stoljeća.

Jajce, Bosna i Hercegovina

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Travnik, Bosna i Hercegovina

Banja Luka, Bosna i Hercegovina

Maglaj, Bosna i Hercegovina

Glamoč, Bosna i Hercegovina

U serijalu Gazi Husrev-begova riznica predstavljeni su vrijedni eksponati koji se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. U prvoj epizodi mr. Hamza Kurtanović, bibliotekar Fonda orijentalistike govori o Mushafu Fadil-paše Šerifovića.

Višegradska ćuprija

Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Tešanj, Bosna i Hercegovina

Sarajevo, Bosna i Hercegovina