Historija islama u Bosni i Hercegovini i na Balkanu neodvojiva je od historije sufizma na ovim prostorima.

Islamski misticizam – sufizam obuhvata skup uvjerenja i praksi koje slijede mnogi muslimani kao način približavanja Bogu i stjecanja ličnog iskustva ili direktnog znanja o Božanskom.

Tekija nakšibendijskog tarikata u Stocu, sagrađena 2015.godine i okružena zelenilom, ružičnjakom i tokom rijeke Bregave. Izgradnja tekije u 21. stoljeću, svjedoči o živoj tradiciji sufijskog islama na prostoru Bosne i Hercegovine.

Sufijska književnost na perzijskom jeziku imala je dalekosežan i višestruk utjecaj na mnoge književnosti muslimanskih naroda, uključujući arapsku i tursku, u kojima su se reflektirale sufijske ideje i motivi, kao što je bilo i obrnutih upliva, posebno arapske poezije u perzijsku.

Tekija u Blagaju na Buni koja danas pripada nakšibendijskom tarikatu. Izgrađena je uz vrelo koje se smatra jednim od najvećih u Evropi, sadašnji objekat potječe iz sredine 19. stoljeća. Dovište na vrelu Bune ima posebno važno mjesto u historiji bosanskohercegovačkih muslimana.

Drugu polovinu XVII st. obilježila je pojava jedne od najmarkantnijih ličnosti u kulturi i tesavvufu Bosne i Hercegovine čija duhovno-intelektualna obzorja daleko nadilaze geografsko-povijesni okvir u kojem je živjela i djelovala.

Pitanje savremene recepcije sufijske književnosti Bošnjaka na orijentalnim jezicima veoma je važno i vrijedi mu se vraćati i aktuelizirati ga.

Intervju sa gosp. Esadom Baždalićem, jednim od posljednjih turbedara u Bosni i Hercegovini

Sufizam, ili duhovno pregalaštvo na putu spoznaje Boga, duboko je ukorijenjen u tradiciji Bošnjaka. Historijska vrela, arheološki materijal i usmena predanja potvrđuju prisustvo derviša u Bosni i Hercegovini već u prvoj polovini 15. stoljeća.

Tesavuf ili sufizam predstavlja ezoterijsku ili unutrašnju dimenziju islama unutar koje je razvijena zasebna metodologija “unutrašnjeg putaˮ, specifična praksa dosezanja spoznaje, tumačenja i življenja principa islama.

Banja Luka, Bosna i Hercegovina

Po kaligrafskoj ljepoti i vrijednosti u kolekciji Bošnjačkog instituta – Fondacije Adil Zulfikarpašić posebno mjesto zauzima prijepis Mesnevije (Matnawi-i Ma'nawi) Dželaluddina Rumija.

Hasan Kaimi-baba Zerrin Oglu (Zerinović, Zrnić, Zrinić), jedan od najznamenitijih bosanskih šejhova o kojemu se više zna iz predaja i legendi nego iz dokumentiranih biografskih podataka (preselio 1691–'92. godine). Oskudni historijski podaci koji se često prepliću s narodnim predajama ne dopuštaju uvid u život i djelovanje šejha Hasana Kaimije.

Na magistralnom putu od Kiseljaka prema Busovači smješteno je jedno živopisno, ravničarsko naselje – Kaćuni, a unutar tog lijepog mjesta nalazi se nesvakidašnji građevinski kompleks koji plijeni pažnju zbog svoje namjenske jedinstvenosti.

Na srednjobosanskoj visoravni, između Fojnice i Viteza, nalazi se selo Vukeljići, koje se može smatrati jezgrom bosanskohercegovačkog nakšibendijskog tarikata, kao i tesavufske duhovnosti. Upravo u tom mjestu izgrađena je tekija prije skoro dva i po stoljeća.

Napisana su brojna djela i mnoge su rasprave vođene u vezi ustanovljavanja i rasvjetljavanja idejnih nadahnuća i samih izvora sufizma. Čak se nastojalo dokazati da je ideološka podloga na kojoj je nastao i razvijao se sufizam, u osnovi, neislamska.

Sufijska književnost, posebno poezija, u najširem smislu pjeva o nekoliko temeljnih tema, pa se ponekad čini da je ova književnost sva sabijena ili zatvorena u vrlo čvrste i krute okvire i stege.

Sufizam je razvio zaseban jezički instrumentarij, raznolik i izuzetno višeslojan terminološki sistem krcat metaforama i simbolima.

Čini se da su se sufije u poeziji kretali i osjećali kao na vlastitom terenu. U književnosti i u poetskoj formi, pružala im se mogućnost realiziranja višestrukih ciljeva.

Kula - Zvornik, Bosna i Hercegovina

Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Vukeljići - općina Fojnica, Bosna i Hercegovina

Vukeljići - općina Fojnica, Bosna i Hercegovina

Vukeljići - općina Fojnica, Bosna i Hercegovina

Sarajevo, Bosna i Hercegovina