Islamska civilizacija je dolaskom u Bosnu iza sebe imala osmostoljetnu tradiciju afirmativnog odnosa prema knjizi i njenoj proizvodnji.

I bosanske žene su prepisivale Kur’an

Karađoz begova džamija u Mostaru

Ulaskom Bosne i Hercegovine u sastav Osmanskog Carstva na ove prostore prenose se književne norme i standardi koji su važili i dominirali u drugim dijelovima Carstva.

U islamskoj civilizaciji često susrećemo objekte podignute u znak sjećanja na roditelje, djecu ili neke druge poznate ili porodično bliske osobe.

U rukopisnom fondu Orijentalnog instituta, ranije jednom od važnijih repozitorija s preko pet hiljada kodeksa manuskripata, danas se čuva nešto manje od njih stotinu.

Jedan od vjerovatno najpoznatijih bosnevijskih alhamijado literarnih autora na tlu Bosne jeste Abdulvehab Ilhamija (1773-1821).

Muhamed Hevai Uskufi Bosnevi svijetlo je ime bosanske kulture: naše historije, nauke, teologije, poezije, leksikografije.

Šemsuddin Hafiz Širazi (umro 792/1389–90. godine) jedno je od najvećih imena klasične perzijske književnosti čiji su gazeli stekli popularnost i na Istoku i na Zapadu.

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu najznačajnija je riznica u kojoj se čuva rukopisna građa na orijentalnim jezicima važna za proučavanje kulturne historije Bosne i Hercegovine…

Odnos prema kulturnoj baštini jednoga naroda mjerilo je njegove samosvijesti o porijeklu, tradiciji i vlastitim kulturnim vrijednostima.

U aprilu 1941. godine, kada su njemačke jedinice bombardirale Sarajevo, izbio je požar u dvorištu Careve džamije, gdje je bila smještena i Gazi Husrev-begova biblioteka.

Kada je Alberto Fortis 1774. godine zapisao izvorno a zatim i prepjevao na italijanski jezik Xalostnu pjesancu plemenite Asan-Aghinize nije ni slutio kakve i kolike će posljedice to proizvesti u evropskom, južnoslavenskom i bosanskom kulturnom prostoru.

Sarajevo je kroz historiju uvijek imalo pojedince koji su osebujnošću, stvaralačkim darom ili bogatom zaostavštinom obilježili vrijeme u kojem su živjeli.

Muharem Dizdarević, alias Muhamed Rušdi, bosnevijski je (alhamijado) autor s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Tradicija prepisivanja Mushafa (Kurʼana) u Bosni i Hercegovini neraskidivo je povezana sa dolaskom Osmanlija i islama na ove prostore.

U historiji svjetske književnosti rijetke su pojave da dva istaknuta pisca svoja književna djela oblikuju i ispisuju zajedno. U svim varijantama jugoslavenskog književnog stvaralaštva takav poduhvat, dosta uspješno, učinila su dvojica Mostaraca – Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević, koristeći se pseudonimom Osman-Aziz.

Sabit Užičanin (Užice, 1650 – Istanbul, 1712) svakako je jedan od najznačajnijih, ako ne i najznačajniji, od svih naših divanskih pjesnika, ali je važan i kao tesavufski pjesnik jer se njegov poetski izraz duhom umnogome razlikuje. Ono što Sabitovom djelu daje specifično obilježje jeste originalan stih i jezik, rasterećen mnoštva simbola – osnovne osobenosti tesavufske poezije.

Utjecaj sufijskih ideja na poeziju Bošnjaka nije bio ograničen samo na jedan historijski period i na jedan tok književnog djelovanja Bošnjaka, tj. na književni tok na orijentalnim jezicima.

U serijalu Gazi Husrev-begova riznica predstavljeni su vrijedni eksponati koji se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. U novom serijalu predstavljena je prva štamparija Osmanskog Carstva, njen osnivač Ibrahim Muteferrika i prve štampane knjige koje čuva Gazi Husrev-begova biblioteka, tzv. turske inkunabule.

U serijalu Gazi Husrev-begova riznica predstavljeni su vrijedni eksponati koji se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. U ovoj epizodi predstavljena je tematska cjelina koja govori o islamskoj kaligrafiji i kaligrafima s područja Bosne i Hercegovine.

Nova epizoda serijala "Riznica Gazi Husrev-begove biblioteke" govori o prvim štamparijama u BiH, te prvim štampanim djelima i periodičnim izdanjima tih štamparija.

U novoj epizodi serijala Gazi Husrev-begova riznica, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, mr. Osman Lavić, govori o historijatu i razvoju biblioteka u Bosni i Hercegovini.

U novoj epizodi serijala Gazi Husrev-begova riznica, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, mr. Osman Lavić, govori o historijatu i razvoju biblioteka i bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini.

Mirza Abdurahman M. Malić spada u red istaknutih iranista s južnoslavenskog područja, iz prve polovine XX stoljeća, koji je književnu i duhovnu baštinu Bošnjaka prezentirao Zapadu.

Historija Sarajeva teško bi bila adekvatno shvaćena da se u dijahroniji života nije pojavilo jedno uistinu vrijedno i neponovljivo kulturno lice ovoga grada, koje je u kontinuitetu dužem od pola stoljeća bilježilo sve važnije kulturno-historijske, društveno-političke i uopće životne i svakodnevne prilike u u središtu ondašnje i današnje Bosne. Mula Mustafa Bašeskija!