HAFIZ IBRAHIM ŠEHOVIĆ
BOŠNJAK KOJI JE PREPISAO KUR’AN 66 PUTA

Autor teksta: Meho Manjgo, Gazi Husrev-beg Library in Sarajevo   • Ilustracija: Bogato ukrašene početne stranice 53. prijepisa Kurʼana hafiza Ibrahim-ef. Šehovića iz 1214/1799. godine

Tradicija prepisivanja Mushafa (Kurʼana) u Bosni i Hercegovini neraskidivo je povezana sa dolaskom Osmanlija i islama na ove prostore. Od njihovog dolaska, 1463. godine, pa do današnjih dana među Bošnjacima se pojavilo nekoliko vrhunskih kaligrafa i prepisivača. Oni su, pored Riječi Božije, prepisivali i vrijedna djela iz islamskih nauka, matematike, medicine, farmakologije, astronomije, filozofije, logike, književnosti i drugih naučnih disciplina, što, između ostalog, potvrđuju i sačuvani primjerci u raritetnoj zbirci rukopisnih kodeksa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. 

Među bosanskohercegovačkim prepisivačima Kurʼana posebno se ističe hfz. Ibrahim-ef. Šehović, dugogodišnji imam Careve džamije u Sarajevu. Ovaj vrsni kaligraf, kojeg Hamdija Kreševljaković ubraja u naše najznamenitije prepisivače Kur’ana, živio je u drugoj polovini 18. i početkom 19. stoljeća u sarajevskom naselju Bistrik. Pouzdano se zna da je hafiz Šehović za svog života prepisao Kur’an najmanje 66 puta, jer je na svakom primjerku naveo koji mu je to po redu prijepis. Pojedine prijepise završavao je za nepunu godinu, a njegovi primjerci su, prema riječima Mehmeda Handžića, u Sarajevu “mnogo cijenjeni i nazivani su Mushafima Careva imama”.

Bogato ukrašene početne stranice 53. prijepisa Kurʼana hafiza Ibrahim-ef. Šehovića iz 1214/1799. godine

Nažalost, svi njegovi prijepisi Kurʼana nisu sačuvani. Od ukupno 66 primjeraka, četiri se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, i to: trideset drugi, pedeset treći, pedeset šesti i šezdeset treći prijepis Kurʼana. Prijepisi su nastajali od 1780. do 1807. godine.

Pored prepisivanja Kur’ana, hafiz Šehović je prepisivao i pojedina djela iz islamskih nauka, među kojima se izdvaja bogato iluminirana zbirka dova Dalā’il al-ẖayrāt. Na jednom od sačuvanih rukopisa hafiz Šehović je zabilježio da mu je to treći po redu prijepis ove zbirke dova, a završen je 1195/1781. godine. Ovaj rukopis, pohranjen u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, ukrašen je izvanrednim unvanima, slikama harema u Mekki i Medini, lijepo izrađenim rozetama po rubovima pojedinih listova, a na koricama i preklopu utisnuti su pozlaćeni ornamenti.

Početak zbirke dova Dalāʼil al-ẖayrāt sa bogato ukrašenim unvanom, prijepis hafiza Ibrahim-ef. Šehovića iz 1195/1781. godine

Slike Mekke i Medine u rukopisu Dalāʼil al-ẖayrāt, prijepis hafiza Ibrahim-ef. Šehovića iz 1195/1781. godine

Ovaj neumorni prepisivač Riječi Božije umro je vjerovatno 1226/1811. godine, kada je dovršen njegov posljednji poznati prijepis Kur’ana.

 

Literatura:

  • Mehmedović, Ahmed (2018), Leksikon bošnjačke uleme, Sarajevo: Gazi Husrev-begova biblioteka, str. 490-491.

  • Popara, Haso (2019), Iz rukopisnog blaga Gazi Husrev-begove biblioteke, Sarajevo: Gazi Husrev-begova biblioteka, str. 43-46.

  • Jahić, Mustafa (2019), Trajnost islamskog naslijeđa, Sarajevo: Gazi Husrev-begova biblioteka, str. 39-40, 81.

  • Dobrača, Kasim (2000), Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke, Sarajevo: El-Kalem, svezak I, 2. izdanje, str. 32.

  • Handžić, Mehmed, “Hfz. Ibrahim ef. Šehović”, El-Hidaje, VI/1942-43, br. 10-11, str. 292.

  • Lavić, Osman (2006), Katalog rukopisa GHB, Sarajevo: El-Kalem, svezak XV, 32-35.

  • Fajić, Zejnil (2003), Katalog rukopisa GHB, Sarajevo: El-Kalem, , svezak XI, 561.