MIŠĆINA DŽAMIJA U SARAJEVU
Autor teksta: Amra Madžarević, Muzej Grada Sarajeva • Fotografije i video: Mirza Hasanefendić
Mišćina ili Kebkebir hadži Ahmedova džamija se nalazi u sarajevskom naselju Kovači. Izgrađena je početkom 16. stoljeća (1543-1557.). Na portalu džamije se nalazi drvena levha, s natpisom: „Vlasnik dobra i hastahane Kebkebir hadži Ahmed, godina 1543, po hidžri 963.“. Džamija je stradala u velikom požaru prilikom upada Eugena Savojskog, ali je obnovljena 1700. godine. Nazvana je Mišćina po mujezinu ove džamije Mehmedu, zvanom Mišćo, koji je bio poznat po svom glasu i lijepom učenju. Mula Mustafa Bašeskija, ljetopisac, bio je savremenik ovog mujezina (18. st.), te je zapisao: U zoru bi recitovao hvalospjeve i svojim glasom ispunio grad. Kažu da se njegov ezan mogao čuti i do deset kilometara.
Džamija je sa četverovodnim krovom, kamenom munarom i bez džamijskog harema. Mihrab i mimber su ukrašeni bojenim floralnim motivima. Posebnost ove džamije je u zidnim freskama, crtežima Meke i Medine, koje je oslikao hadži Mustafa Faginović 1878. godine. Mustafa potiče iz poznate umjetničke porodice, koja je iznjedrila nekoliko kaligrafa, a on je oslikao i Sultan Fatihovu džamiju u Istanbulu. Slikar se ovdje oslanja na principe historijskog - kartografskog slikarstva u turskim minijaturama, koje se temelji na perzijskim utjecajima. Slike su u potpunosti ispunjene građevinama i elementima iz prirode.
Pored vakifa utemeljitelja hadži Ahmeda Kebkebira, džamija je imala veliki broj dobrotvora koji su pomagali njeno održavanje i obnavljanje. Među njima je bila i jedna žena, hadži Fatima, kćerka hadži Ahmeda Džine, koja je uvakufila jedan dućan i dvije sobe, a čiji je prihod namijenjen za održavanje kandilja.
Mišćina džamija je nacionalni spomenik kulture.
