ZBIRKA PITANJA
za 1. međunarodno takmičenje „Pod nebom vedre vjere“
I dio
ISTRAŽI, PRONAĐI, NAUČI, OSVOJI
Uvjeti takmičenja:
Prijava kod profesora vjeronauke
Pronađi tačan odgovor u tekstu i potvrdi svoje učešće lajkom.
Imena konačnih pobjednika bit će usklađena sa opcijom „like“ na tekstovima.
1.
Anton Hangi je autor djela Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini, izdatog u Mostaru 1900. godine, koje je jedno od najpoznatijih djela napisanih o Bosni i muslimanima Bosne i Hercegovine.
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br01
2.
Neval Berber je autor studije Otkrivanje Bosne i Hercegovine u britanskoj putopisnoj literaturi u kojoj se govori o predstavljanju Bosne i Hercegovine u britanskoj literaturi.
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br01
3.
Evropski pogled na Bosnu i muslimane u njoj može se uvjetno podijeliti u četiri vrijednosne kategorije.
Bosna se percipira kao tamni vilajet, a muslimani Bosne tretiraju kao barbari i despoti...
Bosna nije tamni vilajet, ali se predstavlja kao bedem tipičnih osmanskih i islamskih tradicija (sklonost ljenosti i inerciji, itd.)
U trećoj skupini Bosna i muslimani Bosne tretiraju s izvjesnom simpatijom, čak povremenim oduševljenjem.
Putopisi u kojima je Bosna i Hercegovina, posebno njen muslimanski element, predstavljena u romantičarskom maniru kao idealizirana bajkovita zemlja, dragulj svijeta čiji magijski sjaj zasjenjuje druge zemlje.
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br01
4.
Heinrich Renner piše o zaostalosti sela i gradova Bosne i Hercegovine te potrebi za modernizacijom, ali istovremeno ističe da se muslimanske epske pjesme svojom veličanstvenošću mogu mjeriti s grčkim epovima.
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br01
5.
Putopisac Tompson koji je prije dolaska u Bosnu obišao Istok, ističe kako se „islam u Bosni, sa svojim duhom i običajima, sačuvao izvorniji, čišći i dosljedniji nego u svom središtu i u zemljama islamskog svijeta“.
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br01
6.
Poput velikog putopisca Ažbota o Bosni i islamu u Bosni posebno lijepo piše talijanski putopisac Gino Bertolini, ne propuštajući priliku da povremeno upozori na lošu infrastrukturu.
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br01
7.
Jedno od najzanimljivijih djela za analizu djela iz islamskog kulturnog kruga sa prostora Balkana u evropskom pogledu zasigurno je balada Smrt Omera i Merime.
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br02
8.
Njemački profesor slavistike i književni kritičar Adam Bernard Mickiewicz je rekao kako nijednoj drugoj narodnoj pjesmi nije poklonjeno toliko ljubavi i napornog rada kao baladi Hasanaginici (Isaković, 1975: 65).
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br02
9.
Hrvatska književnica i prevoditeljica iz prve polovine 20. stoljeća, Camilla Lucerna, u svojoj analizi Hasanaginice uočava snažnu ideju ljubavi koja u isto vrijeme i daje snagu i razara; ta ljubav nije pogubna samo po Hasanaginicu, ženu koja umire nakon što bude primorana da se razdvoji od svoje djece, nego i po samog Hasanagu u čijim riječima i obraćanju djeci ona vidi i elemente ljubavi i slojevitog karaktera te ga ne može jednoznačno okarakterizirati kao “negativcaˮ (Lucerna, 1943: 51).
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br02
10.
Upostavom Austro-Ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini dolazi do susreta i preplitanja tradicijskih formi i običaja (alafranga) sa tada savremenim impulsima koji su dolazili iz evropskih središta (alaturka) u svim poljima života.
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br03
11.
U iscrpnom izvještaju vladinog savjetnika Koste Hörmanna o pokretanju ilustriranog časopisa Nada navode se i planirani sadržaji ilustracija, u kojima dominiraju: prizori gradova, većih industrijskih pogona, odabrane pejzažne vedute, narodni motivi i prizori (scene svadbe, prizori s tržnica, slavlja i narodne igre, scene lova i sl.), prizori iz života vojnih trupa, historijski prizori i portreti uglednika, te se posebno ističu ilustracije nošnji lokalnog stanovništva (Besarović, 1968: 74-91).
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br03
12.
Izbor tema ilustracija časopisa Bošnjak bio je u skladu s planiranom namjerom časopisa koji bi, kako je bilo navedeno u Kallayevom pismu Zemaljskoj vladi, „u slici i riječi“ te „u strogo objektivnoj i dostojnoj formi“, na „bosanskom jeziku“ ponudio „s jedne strane domaćim čitalačkim krugovima, njima primjerenu, lektiru iz svih oblasti znanja“ i koji bi, s druge strane, upoznao s „ubrzanim kulturnim razvojem Bosne i Hercegovine“ (Besarović, 1968: 91).
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br03
13.
Posmatrajući sve narodne nošnje na teritoriji Bosne Hercegovine u vrijeme osmanske vlasti, može se prije svega uočiti razlika u načinu odijevanja između gradskog i seoskog stanovništva, koja je prvenstveno nastajala zbog različite ekonomske moći, prije nego li razlika u odijevanju između različitih konfesionalnih grupa, mada su postojale, osobito od 18. stoljeća, stroge odredbe u tom pogledu.
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br03
14.
Tradicionalna i narodna poslovica – „Od Kulina bana i dobrijeh dana.“ – pokazuje da se u narodu sačuvalo sjećanje na vladavinu bana Kulina koja je odlikovala političku stabilnost i značajni privredni prosperitet.
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br01
15.
Najveći poznati vakif je Gazi Husrev-beg, bio je namjesnik Bosne i ostavio je veliki trag izgradnjom centralnog jezgra grada (Baš-čaršije), o čemu svjedoči vakufnama Gazi Husrev-bega iz novembra 1437. godine.
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br01
16.
Regija Novopazarskog sandžaka je teritorijalno prvi put odsječena od Bosne i Hercegovine, što je dovelo do Sjeničke konferencije 1917. godine kada su Bošnjaci Sandžaka zatražili od Austro-Ugarske da se ova regija pripoji Bosni i Hercegovini.
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br01
17.
Borba za samostalnim uređivanjem i rukovođenjem vjerskim životom u Austro-Ugarskoj dovela je do usvajanja Štatuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih, vakufskih i mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini 1907. godine.
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br01
18.
Teritorijalni okvir Bosne i Hercegovine prvi put je podijeljen 1939. godine Vidovdanskim ustavom.
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br01
19.
Nakon Referenduma za nezavisnost Slovenije i Hrvatske, Bosna i Hercegovina je 1. marta 1992. godine izglasala nezavisnost.
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br01
20.
Dva područja na jugoistoku Evrope prepoznatljiva su po jačini utjecaja islama i islamske duhovnosti među zatečenim stanovništvom, Albanije i Bosne. Postojale su još pojedine manje regije i narodnosne skupine gdje je stanovništvo prihvatalo islamsku duhovnost u znatno manjem obimu (Pomaci u Makedoniji, Torbeši u Bugarskoj).
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br02
21.
Do kraja 16. stoljeća većinu stanovništva Bosanskog sandžaka (71%) činili su muslimani.
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br02
22.
Do kraja 16. stoljeća Hercegovina je po intenzitetu dostigla Bosnu i sa 73% muslimana činila područje intenzivnijeg utjecaja islama.
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br02
23.
Do kraja 16. stoljeća na području sjeveroistoka Bosne (Zvorničkog sandžaka) udio muslimana u populaciji dostizao je 70%.
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br02
24.
Do kraja 16. stoljeća udio muslimana u konfesionalnom mozaiku zapadne Bosne uključujući i dalmatinsko područje činio je 60%.
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br02
25.
Vakufnama je pravni dokument kojim se definira motiv, predmet, svrha vakufljenja, uvjeti i način korištenja te način upravljanja vakufom, bilo da je riječ o nekretninama ili pokretnostima.
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br03
26.
Karađoz-beg iz Mostara je imao tri svoje vakufname (1570) i to sve tri datirane u isto vrijeme.
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br03
27.
Neke vakufname iz Bosne su sastavljali ili svojim pečatima ovjeravali vrhunski pravnici, najviši pravni autoriteti Osmanskog Carstva: istanbulski kadija
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br03
28.
Prema diplomatičkim standardima i diplomatičkoj formi, sastavni dio jedne vakufname čine: kratka invokacija, pečat ovjere originala ili prijepisa, duža invokacija – zahvala Bogu, ekspozicija – motivi vakufljenja, dispozicija – predmet vakufljenja, uvjeti, legalizacija, sankcije, datacija i svjedočenje, a neke mogu imati i dodatak (zejl).
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br03
29.
U svojim izvještajima sultanu Abdulhamidu II od 16.7.1863. do 24.10.1864. godine, Ahmed Dževdet-paša ponudio je mnoštvo opisa navika, tradicije, ekonomske situacije, trgovine, zanata, uprave, školstva, jezika i karaktera stanovništva u Bosni, koja do dan danas predstavlja bogat historiografski i etnološki materijal.
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br04
30.
Dževdet-paša vrlo slikovito opisuje situaciju u kojoj sjedi kod poznatog sarajevskog trgovca Mehage Merhemića i prati kako ovaj daje robu na veresiju nekom seljaku, ali bez ikakvih pisanih tragova. Na Dževdet-efendijin išaret kako to radi bez ikakve potvrde, Mehaga se samo dotakao rukom po srcu, u značenju “tu je garancijaˮ.
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br04
31.
Dževdet-paša u kraćem uvodu govori posebno o šljivi i proizvodima od nje, a naglašava kako je u Srbiji ljepša vrsta šljive, ali je u Bosni slasnija.
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br04
32.
Tuzlanska rezolucija, pri čijem donošenju je važnu ulogu imao muftija Kurt, potpisana je 11. 12. 1941. godine, nakon četničkog pokolja oko 300 Bošnjaka u selu Koraj kod Čelića, 28. 11. 1941. godine. Ustaška vlast je planirala odmazdu nad pravoslavnim stanovništvom Tuzle. “Nekoliko uglednih Muslimana, na čelu sa tuzlanskim muftijom Muhamedom ef. Kurtom, posjetili su njemačkog komandanta grada Hohbajera i potpukovnika Wista izrazivši negodovanje tuzlanskih Muslimana protiv ustaškog plana. Tom prilikom muftija Kurt je istakao istorijsku istinu da stanovnici Tuzle: Srbi, Hrvati i Muslimani stotinama godina žive zajedno i da se sličan zločin nikada nije dogodio.” (Vladimir Marković)
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br05
33.
Ahdnama (tur. ahdnāme) je arapsko-turska složenica, nastala od pojma (ar.) ahd – ugovor i (tur.) nāme – pismo, povelja, dokument.
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br06
34.
Istočno pitanje odnosilo se na događaje u širokom geografskom dijapazonu od Bosne do Crnog mora i Kavkaza te od Arapskog zaliva do Alžira.
https://www.bosnianexperience.com/03-tekst-br01
35.
Jedno od glavnih obilježja procesa nastanka balkanskih nacionalnih država bilo je definiranje nacije religijskim kriterijem i shvatanje države kao političkog oruđa u rukama tako definirane nacije. U takvim okolnostima za „druge“ je ostavljeno malo životnoga prostora, posebno za muslimane, koje su smatrali nasljednikom arapskog hilafeta.
https://www.bosnianexperience.com/03-tekst-br01
36.
Iza često ponavljane teze o tome da se zaustavljanjem „muslimanske opasnosti“ na Balkanu, ustvari, brani Evropa stoji mentalitet Istočnog pitanja, koji Evropu izjednačava sa Pax Christiana (hrišćanskim svijetom).
https://www.bosnianexperience.com/03-tekst-br01
37.
Razrješenje “istočnog pitanjaˮ ubrzali su pravoslavni seljaci u Hercegovini i Bosanskoj krajini (Bosanski ustanak ili tzv. Nevesinjska puška iz 1875.), u čijoj pobuni su autonomne kneževine Srbija i Crna Gora, iza kojih je stajala Rusija, vidjele svoju šansu. Ovaj ustanak je upravo pokrenuo i oblikovao veliku istočnu krizu koja je razriješena na Berlinskom kongresu 1878. godine.
https://www.bosnianexperience.com/03-tekst-br03
38.
Austrougarska istočna politika, čiji je ključni eksponent bio ministar vanjskih poslova Gjula Andrassy (Đula Andraši), smatrala je, u slučaju propasti Osmanskog Carstva, da Austro-Ugarska mora preuzeti Bosnu. To pogotovo nisu smjele učiniti Srbija ili Crna Gora, čije je eventualno proširenje u veliku balkansku državu Andrassy smatrao opasnim za Austro-Ugarsku, jer bi širenje Srbije izazvalo rusko, a naročito habsburško neprijateljstvo.
https://www.bosnianexperience.com/03-tekst-br03
39.
Bečkim kongresom, propast tri velike imperije (Austro-Ugarska, Rusija i Osmansko Carstvo) samo je odgođen, jer će one na prvom sljedećem velikom kongresu evropskih sila (u Parizu 1918. godine) biti bez svojih predstavnika. Naime, sve tri će “izgorjetiˮ u požaru Prvog svjetskog rata.
https://www.bosnianexperience.com/03-tekst-br03
40.
Članom XXV Berlinskog kongresa 1878., Austro-Ugarska je od evropskih sila dobila mandat da okupira Bosnu.
https://www.bosnianexperience.com/03-tekst-br03
41.
Tokom Austro-Ugarske uprave Bosna i Hercegovina nije pripadala ni Austriji (Cislajtanija) ni Ugarskoj (Translajtanija), nego je bila corpus separatum kojim se upravljalo iz zajedničkog ministarstva finansija u Beču.
https://www.bosnianexperience.com/03-tekst-br03
42.
Prijevod Kurʼāna s komentarom Huseina Đoze (1912–1982) pisan je pod snažnim utjecajem islamskog modernizma i reformizma Muhammeda ʻAbduhūa (1849–1905) i iz njega razumijemo da je Kurʼan knjiga koju treba uvijek iznova tumačiti i iz nje derivirati nova rješenja prihvatljiva duhu vremena.
https://www.bosnianexperience.com/04-tekst-br05
43.
U djelu O intelektualnom i primitivnom poimanju vjere i vjerskih propisa se ističe: „Vjera i nauka nisu u sukobu. Jedna drugoj ne proturječje, niti jedna drugu ugrožavaju. Istine vjere i naučne činjenice pripadaju posebnim realitetima. Između nauke i vjere, štaviše, postoji uzajamna saradnja i nadopunjavanje. Budući da ne postoji radikalna odvojenost vjere od znanja, ne može biti riječi o strogom i neraskidivom razgraničenju između nauke i religije.“ Koji kalendar Bošnjaci koriste za mjereneje profanog vremena?
https://www.bosnianexperience.com/04-tekst-br06
44.
Julijanska kalendarska godina duža je od prirodne godine za 10 minuta i 14 sekundi.
https://www.bosnianexperience.com/05-tekst-br02
45.
Tradiciju učenja molitvi na predislamskim lokacijama Bošnjaci su nastavili njegovati i nakon prihvatanja islama, dajući ovom običaju islamsko ruho. Termini dovišta, kao što je bilo uobičajeno, i poslije prelaska na islam određivali su se prema julijanskom kalendaru na osnovu Jurjevdana ili Aliđuna (Ilindana), pa se termin najmasovnijeg dovišta Ajvatovice određivao po Jurjevdanu, a dova na Karićima po Aliđunu (Ilindanu).
https://www.bosnianexperience.com/06-tekst-br03
46.
Haggada predstavlja zbirku vjerskih propisa i predanja koji se koriste pri obilježavanju Hanuke.
https://www.bosnianexperience.com/06-tekst-br03
47.
Najveći broj carskih ili sultanskih džamija u Bosni i Hercegovini (njih 11) podignuto je po naređenju ili u ime sultana Ahmeda (1520–1566).
https://www.bosnianexperience.com/07-tekst-br04
48.
Novi Pazar jedan je od gradova na prostoru Balkana koji je, pored Sarajeva, najvažniji kulturni, vjerski i nacionalni centar muslimana na Balkanu.
https://www.bosnianexperience.com/07-tekst-br07
49.
Jedan od naroda koji je dao veliki doprinos razvoju Osmanskog Carstva bili su Bošnjaci. Veliki broj vezira, vojnih zapovjednika, paša i begova, alima, umjetnika i pjesnika, bili su porijeklom iz Bosne. Među najpoznatijima su: Mehmed-paša Sokolović, Rustem-paša, Nasuh Matrakči, Osman Nakaš i brojni drugi koji su ostavili nemjerljiv utjecaj u historiji Osmanlija.
https://www.bosnianexperience.com/07-tekst-br8
50.
Džamije Ali-paše su najstarije bošnjačke džamije u Istanbulu. Jedna je izgrađena u starocarigradskom stilu (Atik Ali-pašina, 1496) i bit će važna jer je najvjerovatnije poslužila kao uzor za Gazi Husrev-begovu džamiju u Sarajevu, dok je druga (Zincirlikuyu, 1512) rađena u brusanskom maniru višekupolnih starih ulu džamija.
https://www.bosnianexperience.com/07-tekst-br8
51.
Izuzetno važan doprinos rasvjetljavanju teme načina reperezentacije Bosne u djelima evropskih putopisaca – posebno zbog činjenice što velika većina evropskih putopisa Bosnom još uvijek nije prevedena na bosanski niti druge južnoslavenske jezike, zbog čega su uglavnom nedostupni domaćoj javnosti – data je u doktorskoj disertaciji pod nazivom: Austrijski i njemački putopisi o Bosni i Hercegovni do 1941. godine čiji je autor:
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br01
52.
Zapadni autor koji o muslimanima Bosne piše osorno i grubo, smatrajući ih divljacima, ali i među prvim je stranim putopiscima koji donosi izrazito lirske, estetski valentne pasaže u opisu naše zemlje je:
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br01
53.
Jednu od najcjelovitijih i najljepših putopisno-historijskih knjiga koje su o Bosni ikada napisane napisao je:
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br01
54.
Radnja u Hasanaginici se dešava u periodu od 1646. do 1649. godine u:
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br02
55.
Priča o Hasanaginici započinje u 18. stoljeću kada je italijanski putopisac i naučnik Alberto Fortis pronašao tekst balade i objavio ga u svom djelu:
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br02
56.
Alberto Fortis je u svom djelu Put u Dalmaciju (1774) bez stereotipa opisivao porijeklo, običaje, vjerovanja, prehrambene navike, sposobnosti, svadbe, muziku, ples, pjesme jednog južnoslavenskog naroda, koji je zapadnoevropskoj kulturi bio potpuno nepoznat (Bratulić, 1984). Radi se o narodu koji je živio u zaleđu Dalmacije i nazivali su ih:
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br02
57.
Autor koji je bio naročito očaran likom Hasanaginice i ljubavnom pričom između nje i Hasanage, u kojoj je mogao pronaći i elemente svojih ljubavnih priča sa voljenim ženama koje je napuštao i povređivao, jeste:
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br02
58.
Kao rezultat bavljanja muslimanskom baladom Hasanaginicom Goethe će kasnije nastaviti svoje bavljenje orijentalnim, islamskim svijetom o čemu će napisati svoje znamenito djelo zbirke lirskih pjesama:
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br02
59.
Poseban značaj u bilježenju i praćenju preplitanja tradicionalnog i modernog (alaturka i alafranga) imali su i slikovni prilozi objavljivani u časopisu Nada, časopisu za pouku, zabavu i umjetnost, koji je kao ilustrirana revija izlazio od 1895. do 1903. u izdanju Zemaljske vlade i čiji je prvi urednik bio
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br03
60.
Uz putopise i hronike, značajan izvor za proučavanje gradske nošnje u Bosni i Hercegovini su i:
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br03
61.
Zemaljski muzej u Sarajevu je organizirao Veliku izložbu narodnih nošnji u, a prva stalna postavka Etnografskog odjeljenja otvorena je 1913. godine i sadržavala je originalne sobe sa figurama u narodnim nošnjama, raspoređenim po geografskim oblastima. Velika izložba je 1891. godine održana u:
https://www.bosnianexperience.com/01-tekst-br03
62.
Upravo Povelja Kulina bana o trgovini koju je zaključio 29.8.1189. godine pokazuje postojanje državne strukture i vlasti. Povelja je zaključena sa:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br01
63.
Jedan od najznačajnijih dokumenata koji se tiče Bosne jeste Ahdnama sultana Mehmeda II Fatiha, koja je donesena 28. maja 1463. godine, kojom se izravno štite prava i slobodno obavljanje vjerske službe:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br01
64.
Osmanski vojskovođa koji je udario temelje Sarajevu, sagradivši rezidentalne objekte, džamiju, tekiju, musafirhanu i most je:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br01
65.
Do austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine dolazi na osnovu člana 25 Berlinskog kongresa nakon čega Bosna i Bošnjaci ulaze u Evropsko političko, društveno, obrazovno, umjetničko kulturno područje. Berlinski kongres je održan:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br01
66.
Sarajevo je došlo u epicentar svjetskih zbivanja kada je Gavrilo Princip počinio teroristički akt izvršivši atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Time je počeo Prvi svjetski rat, kada je značajan broj Bošnjaka učestvovao u redovima austrougarske vojske u borbama širom Evrope. Teroristički čin se desio:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br01
67.
Austro-Ugarska carskim dekretom od 17. oktobra 1882. godine postavlja prvog reisu-l-ulemu u Bosni i Hercegovini. Bio je to:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br01
68.
Prije postavljenja na mjesto reisu-l-uleme, Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović je od strane Šejhu-l-islama u Istanbulu postavljen za:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br01
69.
U septembru 1919. godine novoformirana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca potpisala je Mirovni ugovor iz Saint-Germaina, i time se obavezala da će muslimanskom stanovništvu osigurati određena manjinska prava i zaštitu. Prava su se odnosila na:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br01
70.
Nezavisnost Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine je iskorištena kao povod da Jugoslavija izvrši oružanu agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu koja je trajala:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br01
71.
Povijesni izvori neupitno svjedoče prisustvo islama među autohtonim bosanskim stanovništvom znatno prije uspostave osmanske vlasti. Na području južne Srbije, između Kruševca i Niša dokumentirana je dodjela timara (1453)
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br02
72.
Isa-beg Ishaković, podigao je tekiju sa kompleksom građevina na Bentbaši i tim činom osnovao novi grad Sarajevo do početka (februara):
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br02
73.
U samom Sarajevu, kao novoosnovanom gradskom naselju više od jedne decenije djelovanja različitih institucija (dvije džamije, tekija, hamam, karavan-saraj) 1468. godine dokumentiran je sljedeći broj muslimanskih domaćinstava:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br02
74.
Vrijeme najintenzivnijeg prihvatanja islama u srednjoj Bosni (Sarajevo–Konjic–Maglaj–Tešanj–Jajce) je:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br02
75.
Vakifi su ponekad ostavljali i više vakufnama, ovisno od toga kako su neki objekti nastajali, kojim redoslijedom su uvakufljavali imovinu kao što je slučaj s Gazi Husrev-begom koji je za svoje vakufe imao:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br03
76.
Vakufname su rađene u više primjeraka. Original koji je ostajao kod osnivača vakufa ili mutevelije, originalni ili neki kasniji prijepis, za kadiju ili institucije zadužene za nadzor i kontrolu vakufskog poslovanja. Zahvaljujući tome, veliki broj vakufnama imamo sačuvane u sudskim protokolima lokalnih kadija. Ti protokoli se nazivaju:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br03
77.
Najstarija originalna vakufnama za grad Sarajevo je vakufnama Muslihudina Čekrekčije iz augusta:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br03
78.
Jedna od najznačajnijih ličnosti u Historiji Bosne i Hercegovine u osmanskom periodu je ime Ahmeda Dževdet-paše (1822–1895) zadužen za kodificiranje osmanskog građanskog zakona zasnovanog na evropskom pravnom sistemu, reformu nove vojne organizacije (uvođenje nizama – redovne vojske). On je porijeklom iz:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br04
79.
Iz izvještaja Dževdet-ef. saznajemo za njegov zahtjev da se sačini prva himna/marš bosanske vojske, za koju je muziku komponirao juzbaša Fuad-aga. Himna se zvala: Hajde, hajde, dođite pod bajrak!, prevedena je na osmanski jezik a tekst himne je napisao:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br04
80.
Prvu džamija na tlu Slovenije podigla je Austrougarska vojska u alpskom selu Log pod Mangartom za svoje vojnike Bošnjake koji su se borili na Soškom frontu u toku Prvog svjetskog rata. Džamija je podignuta:
https://www.bosnianexperience.com/02-link-br01
81.
Prva osmanska Ahdnama izdata je istanbulskom patrijarhu Genadijusu II, čelniku Pravoslavne crkve, kojom je zaštićena pravoslavna zajednica, zajamčeno pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku, vjerske, kulturne i druge slobode proistekle iz duhovnog svjetonazora. Izdata je:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br06
82.
U Bosni i Hercegovini historijski najznačajnija Ahdnama potječe iz sredine 15. stoljeća data najviše rangiranom katoličkom svećeniku u Bosni (28. maja 1463.) u mjestu Milodraž kod Fojnice koji se zvao:
https://www.bosnianexperience.com/02-tekst-br06
83.
Zapadna Evropa otvorila je vrata brojnim muslimanskim studentima, radnicima i useljenicima koji su postepeno oformili relativno stabilne i dinamične zajednice. To se desilo u:
https://www.bosnianexperience.com/03-tekst-br01
84.
Austrijske (habsburške) težnje i aspiracije na teritoriju Bosne sežu još u vrijeme nakon Velikog ili tzv. Bečkog rata, odnosno Karlovačkog mira, kada su Osmanlije odbačene od Beča i definitivno zaustavljene u svom prodoru u Evropu. Karlovački mir je sklopljen:
https://www.bosnianexperience.com/03-tekst-br03
85.
Nakon što su osmanske trupe ugušile Bosanski ustanak, krajem juna 1876. godine, Srbija i Crna Gora objavile su rat Osmanskom Carstvu, nakon čega su i Rusi objavili rat Osmanlijama. Rusko uplitanje u ovaj sukob bilo je tako aranžirano da ne izazove evropske sile, tako što je ruski car Aleksandar II pokušao pridobiti podršku Bismarcka. Osmanski poraz rezultirao je Sanstefanskim mirovnim ugovorom, 3. marta 1878., kojim je formirana:
https://www.bosnianexperience.com/03-tekst-br03
86.
Austrougarske trupe su 1878. godine ušle u Bosnu, bivšu najzapadniju pokrajinu Osmanskog Carstva, nakon snažnog vojnog otpora koji je trajao:
https://www.bosnianexperience.com/03-tekst-br03
87.
Potpadanjem pod austrougarsku vlast Bosna i Hercegovina će iz orijentalno-islamske preći će u zapadno-evropsku civilizaciju. U orijentalno-islamskoj je bila:
https://www.bosnianexperience.com/03-tekst-br03
88.
Potpadanjem Bosne i Hercegovine pod Austro-Ugarsku vlast veliki dio stanovništva rješenje je našao u masovnom napuštanju vjekovnih ognjišta i iseljavanju u područja koja su još bila u sastavu Osmanskog Carstva. Procjenjuje se da je u tri vala masovnog iseljavanja, od 1878. do 1910. godine, Bosnu i Hercegovinu napustilo oko:
https://www.bosnianexperience.com/03-tekst-br04
89.
Prijevod Kurʼana Mehmeda Džemaludina Čauševića (1870–1938), bivšeg reisu-l-uleme, u koautorstvu s hafizom Muhamedom Pandžom (1897–1962), objavljen je na latinici u Sarajevu 1937. godine pod naslovom:
https://www.bosnianexperience.com/04-tekst-br05
90.
Slijepo slijeđenje starih islamskih vjerskopravnih škola ili mezheba naziva se:
https://www.bosnianexperience.com/04-tekst-br05
91.
Jedno posebno raritetno i nesvakidašnje štivo o vjeri, u nekim kritičkim opservacijama O intelektualnom i primitivnom poimanju vjere i vjerskih propisa koje se po mnogo čemu se ocjenjuje kao „prvo šire teorijsko djelo o islamu od jednog bosanskohercegovačkog alima napisano i objavljeno nakon 1945. godine na bosanskom jeziku“ napisao je:
https://www.bosnianexperience.com/04-tekst-br06
92.
Hodžić je svjestan da muslimani nedovoljno poznaju svoju vjeru i da je glavni krivac za „krivo formirano religiozno biće“ muslimana.
https://www.bosnianexperience.com/04-tekst-br06
93.
Bošnjaci su narod koji se koristio i još uvijek koristi:
https://www.bosnianexperience.com/05-tekst-br02
94.
Papa Grgur XIII je, nakon konsultacija s crkvenim ocima i učenjacima, po savjetu njemačkog astronoma Kristofera Klavija (Christopher Clavius), godine 1582. donio odluku da se briše nekoliko dana iz postojećeg (julijanskog) kalendara, tako da se sa četvrtka 4. oktobra (umjesto na petak 5. oktobra) prelazi na petak 15. oktobar 1582. godine. Po papi Grguru XIII ovaj novi kalendar nazvan je gregorijanski. Tada je izbrisano:
https://www.bosnianexperience.com/05-tekst-br02
95.
Sarajevska Haggada predstavlja jedno od najznačajnijih i najpoznatijih kulturno-historijskih blaga Bosne i Hercegovine. Nakon Rekonkviste i protjerivanja muslimana i jevreja iz Španije u 15. stoljeću, mnogi sefardski jevreji naselili su se u Osmansku Državu. Između ostalog, sa sobom su donijeli lijepo ukrašen rukopis Haggade iz 14. stoljeća. Zabilježeno je da je porodica Cohen navedenu Haggadu 1894. godine prodala:
https://www.bosnianexperience.com/05-tekst-br02
96.
Džamije koje su dali izgraditi sultani imaju poseban značaj u tradiciji osmanske arhitekture i nazivaju se „selatin“ ili „sultanske džamije“. U Bosni osmanskog perioda za vrijeme vladavine i na ime 12 sultana od polovine 15. do polovine 19. stoljeća podignuto je preko:
https://www.bosnianexperience.com/07-tekst-br04
97.
Na osnovu podataka koje pruža Krajište Isa-bega Ishakovića iz 1455. godine i dubrovačkih izvora Novi Pazar se spominje prvi put:
https://www.bosnianexperience.com/07-tekst-br07
98.
Najstarijom džamijom u Bosni smatra se Turhan Emin-begova u Ustikolini, podignuta 1448. godine, a najstarija medresa osnovana 1505. u Sarajevu je:
https://www.bosnianexperience.com/09-tekst-br03
99.
Najčešće prepisivane knjige u Bosni (samo u Gazi Husrev-begovoj biblioteci evidentirano je oko 700 sačuvanih primjeraka prijepisa) su:
https://www.bosnianexperience.com/10-tekst-br01
100.
U postosmanskom razdoblju, na kraju 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća muslimanska žena se, uz sve otpore konzervativnih vjerskih krugova, uz sva posrtanja i iskušenja, i hrabro i ustrajno bori za svoj društveni prostor, za svoja vjerska, kulturna i politička prava, svoje obrazovanje, budućnost i islamski identitet u bosanskom i evropskom kontekstu. Za modernu islamsku samosvijest muslimanske žene u Bosni od presudnog je značenja bilo:
https://www.bosnianexperience.com/17-tekst-br01