SABOR ISLAMSKE ZAJEDNICE
Autor teksta: Dr. Ekrem Tucaković, Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini • Fotografija: Glasanje na sjednici Sabora IZ (autor fotografije: MINA)
Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je najviše predstavničko i zakonodavno tijelo Islamske zajednice koje donosi ustav i druge propise kojima se uređuje organizacija i djelovanje organa i ustanova Islamske zajednice. Sabor određuje strategiju i pravce razvoja Islamske zajednice, daje smjernice za rad organa i ustanova za upravljanje imovinom Islamske zajednice, donosi budžet i usvaja završni račun Islamske zajednice, odobrava osnivanje udruženjā u Islamskoj zajednici, potvrđuje imenovanje i razrješenje muftija, imenuje članove Ustavnog suda Islamske zajednice, imenuje članove stalnih i povremenih saborskih komisija, razmatra i usvaja izvještaje o radu reisu-l-uleme, Rijaseta i Vijeća muftija, donosi propise o službi u Islamskoj zajednici i disciplinskoj odgovornosti, donosi propise o upotrebi znaka i bajraka Islamske zajednice.
Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ima 87 sabornika, koji se biraju u sljedećim izbornim okruzima: Sarajevo – 13 sabornika, Tuzla – 10 sabornika, Bihać – 7 sabornika, Banja Luka – 7 sabornika, Goražde – 7 sabornika, Mostar – 7 sabornika, Travnik – 7 sabornika, Zenica – 7 sabornika, Novi Pazar – 5 sabornika, Zagreb – 5 sabornika, Ljubljana – 3 sabornika, Njemačka – 2 sabornika, Sjeverna Amerika – 2 sabornika, Australija – 1 sabornik, Austrija – 1 sabornik, Švicarska i Francuska – 1 sabornik, Švedska, Norveška, Danska i Finska – 1 sabornik, Benelux, Velika Britanija i Irska – 1 sabornik.
Izbor sabornika vrši posebno tijelo koje sačinjavaju po dvojica delegata svakog džemata u izbornom okrugu. Pri izboru sabornika obavezno je poštivanje teritorijalne zastupljenosti tako da se na određeni broj muslimana bira jedan sabornik.
Sabor Islamske zajednice ima predsjednika, dva potpredsjednika i sekretara. Predsjednika, potpredsjednike i sekretara Sabora biraju sabornici na konstituirajućoj sjednici. Predsjednik Sabora saziva sjednice Sabora najmanje dva puta godišnje, a dužan je sazvati sjednicu Sabora ako to od njega zatraži, uz pisano obrazloženje, najmanje jedna četvrtina sabornika, reisu-l-ulema, Vijeće muftija ili Rijaset.
Izvor:
https://www.islamskazajednica.ba/images/stories/Ustavi/Ustav_IZ-e_precisceni_tekst_2014.pdf