BRUSA BEZISTAN
Autor teksta: Amra Madžarević, muzejski savjetnik, Muzej Grada Sarajeva • Video: Mirza Hasanefendić
Bezistani su monumentalne građevine, pokrivene tržnice za prodaju, uglavnom, tekstila. Riječ bezistan vodi porijeklo od perzijske riječi bez – platno i sufiksa za označavanje mjesta stan. U Bosni i Hercegovini postojalo je nekoliko bezistana, a do danas su sačuvana dva u Sarajevu: Gazi Husrev-begov i Brusa bezistan.
Brusa bezistan je dao sagraditi veliki vezir Rustem-paša Opuković, porijeklom iz okoline Sarajeva. Kao dijete je otišao u Istanbul, gdje je vrlo brzo napredovao, čak je oženio kćerku sultana Sulejmana Veličanstvenog. Iza sebe je ostavio mnogobrojne građevine i zaostavštinu. Izgradnja Brusa bezistana završena je 1551. godine. Sam Rustem-paša posjedovao je radionice za proizvodnju svile u gradu Bursi, te je svoje proizvode prodavao u ovom bezistanu. Otud naziv Brusa bezistan.
Zgrada je pravougaonog oblika, nadsvođena sa šest kupola prečnika 7 metara. Kupole se na sredini oslanjaju na dva velika stuba (2,30 x 2,75 cm), iznad kojih su dvije manje kupole. Zanimljivo je da su se u ovim stubovima nalazile dvije manje prostorije (trezor), u kome su se čuvale dragocjenosti. Zidovi su široki i do 130 cm. Sa sve četiri vanjske strane izgrađeni su pojedinačni dućani.
Evlija Čelebija u svom putopisu iz 1659. piše: “Ima vrlo lijep, tvrd, kupolama prekriven bezistan. U njemu ima svakovrsne skupocjene indijske, sindske, arapske, perzijske, poljske i češke robe. Ovamo donose na tovarnim konjima bezbrojnu različitu skupocjenu robu na prodaju Dubrovnik i velika Venecija.ˮ
Vremenom se namjena objekta mijenjala, od prodaje skupe robe, preko magacina vojnih uniformi (austrougarski period), tržnica mliječnih proizvoda, “Bosnafolklorˮ – firma koja se bavila prodajom suvenira i predmeta iz tradicije Bosne i Hercegovine. Neko vrijeme je bio i zatvoren. Danas je u ovom prostoru stalna muzejska postavka Muzeja grada od neolita do 1914. godine.
U središnji prostor muzejske postavke postavljena je Maketa stare Sarajevske čaršije, koja predstavlja izgled čaršije do 1878. godine. Maketu su, prema podacima historičara Hamdije Kreševljakovića i nacrtu ing. Juraja Najdharta, izradili maketari Husein Karišik i Mesud Sarić.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je 2006. godine proglasila ovaj objekat nacionalnim spomenikom: Graditeljska cjelina – Brusa bezistan (Rustem-pašin bezistan, Mali bezistan) sa dućanima u Sarajevu.
Literatura:
Kreševljaković, Hamdija (1991), Esnafi i obrti u Bosni I Hercegovini 1463-1978, Izabrana djela II, Veselin Masleša, Sarajevo.
Odluka o proglašenju ambijentalne cjeline Graditeljska cjelina – Brusa bezistan (Rustem-pašin bezistan, Mali bezistan) sa dućanima u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, Sarajevo, 2006.