SARAJEVSKI PURIM IZ 1819. GODINE

Autor teksta: Prof. dr. Enes Karić, Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu Fotografije: Arhiv Jevrejske zajednice u BiH

Riječ purim u povijesti jevreja, napose u jevrejskoj dijaspori, označava dan ili vrijeme kad se neka lokalna jevrejska zajednica izbavila iz teške nevolje ili pogibeljne nesreće. Izvorno, purim označava spasenje jevreja u Perziji u vrijeme dinastije Ahemenida (vladali od 7. do 4. stoljeća prije ʻĪsāa al-Masīḥa/Isusa Krista) kad je Haman, silnik koji je služio u ahemenidskoj dinastiji, htio pogubiti jevreje.

U potonjim vremenima purim je postala riječ kojom se označava sjećanje na spasenje jevreja bilo gdje i bilo kada. U evropskom kontekstu riječ je o purimima kao evociranjima uspomena na spasenje jevrejskih zajednica od tlačiteljskih vlasti i njihovih pogroma i zločina koji su u Evropi činjeni protiv jevrejskih zajednica ili dijela jevrejskih zajednica.

Sarajevski purim, u jevrejskim knjigama poznat kao Purim de Sarajevo, desio se u oktobru 1819. godine. Tadašnji osmanski namjesnik valija Rušdi-paša bespravno je i protuzakonito zapovjedio utamničenje deset ili više najuglednijih jevreja Sarajeva na čelu sa rav Moše Danonom, jevrejskim dostojanstvenikom i hahambašom (glavnim rabinom). Korumpirani valija Rušdi-paša tražio je velike novce za oslobađanje utamničenih jevreja. U protivnom, zaprijetio im je egzekucijom.

Vijest o tom nasilnom i protuzakonitom utamničenju sarajevskih jevreja proširila se gradom, jevreji su obilazili kafane i upoznali svoje susjede muslimane o strašnoj prijetnji i ucjeni valije Rušdi-paše protiv jevrejskih uglednika i prvaka. Nije prošlo dugo, obični muslimanski svijet okupio se i naoružao, njih oko tri hiljade krenulo je prema sjedištu valije Rušdi-paše sa zahtjevom da se utamničeni jevreji smjesta oslobode.

Jevrejski uglednici su oslobođeni iz zatvora, Rušdi-paša nije uspio dobiti novce koje je tražio, štaviše, muslimanski prvaci Sarajeva sastavili su mazhar ili peticiju koju su uputili Visokoj porti u Istanbulu u kojoj su tražili hitnu smjenu korumpiranog valije Rušdi-paše. Do smjene je uskoro i došlo, a Rušdi-paša je zbog ovog i svojih drugih nedjela pogubljen u Istanbulu.

Ove ružne događaje iz oktobra 1819. godine bosanskohercegovački jevreji obilježavaju kao Sarajevski Purim ili Sarajevsko Izbavljenje od vlastodržačkih silnika. Također, Sarajevski Purim je i jedan od brojnih primjera saradnje različitih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini koji govore o bogatoj tradiciji suživota kao i međureligijske i međunacionalne snošljivosti.